Čaše za vino u ugostiteljstvu

Kvaliteta čaše za vino koje se koriste u ugostiteljskim objektima mogu se procijenjivati po nizu kriterija.

Kvalitetnu vinsku čašu karakterizira čvrsta površina, otporna na ogrebotine i udarce, koja joj daje čist, specifičan i zvonki zvuk. U svrhu što boljeg doživljaja boje i bistrine vina, čaša bi trebala biti bez ornamenata i dekora tj. potpuno bezbojna. Bezbojna površina bez izbočina, natpisa  i dekora ugodnija je oku i dodiru te omogućuje potpuno uživanje u vinu.

Osim estetskih važni su i praktični kriteriji čaše za vino, a posebno prilikom korištenja u ugostiteljstvu. Naime, čaša dobre kvalitete mora biti pogodna i za pranje u perilici suđa,  a to zahtijeva visoku otpornost na promjene temperature i sredstva za pranje. Kako bi se spriječio međusobni kontakt čaša prilikom pranja u perilici, a u svrhu smanjivanja loma svaku vinsku čašu potrebno je staviti u pretinac specijalne košare namjenjene za pranje čaša. Košare za čaše trebaju odgovarati dimenzijama pojedine čaše pa se u jednom ciklusu pranja operu čaše za bijelo vino, a u drugom ciklusu primjerice za burgundac.

Ekskluzivniji hoteli i restorani trebali bi upotrebljavati isključivo kristalne čaše, ali ne i one ručno izrađene (puhane) jer su takve čaše izuzetno skupe, a nisu otporne na lom pa njihovim svakodnevnim korištenjem nastaje nepotreban trošak. Ručno izrađene (puhane) čaše češće se koriste u kućanstvu ili u ekstremno luksuznim ugostiteljskim objektima.  Bilo bi poželjno da i manje ekskluzivni hoteli i restorani posjeduju nekoliko kompleta kristalnih čaša namijenjenih uporabi u posebnim prigodama. Prigoda primjerice može biti degustacija skupocjenog vina. To daje gostima osjećaj posebnog ophođenja.

Čaše za vino dijele se najčešće na čaše za bijelo vino, crno vino, desertno vino, bordo, roze i burdundac. Prilikom serviranja, crna vina bi trebala ostati u dodiru sa zrakom kako bi njihov buke u potpunosti mogao doći do izražaja. To se postiže korištenjem većih čaša, širokog, trbušastog tijela, zapremnine do pola litre, a vino se toči do 1/3 čaše. U takvoj čaši, vino će dati ono najbolje od sebe- karakteristične arome i lijepu crvenu boju.

Bijela vina poslužuju se u manjim čašama nego crna , jer prilikom njihovog posluživanja nije potreban „doticaj„ sa zrakom. One se pune do svoje ½ zapremnine.

Dobro je znati da gotovo nikada nećete pogriješiti ako čašu napunite do njezine najšire točke. Na taj način veća površina omogućava vinu da do kraja istakne svoju profinjenost.

Za suha i polusuha vina prikladnije su čaše suženog otvora. Uslijed užih otvora vino teče u užem mlazu,a to pojačava voćne note, koje su izražajnije u takvim vinima, a najfinije arome usmjerene su u nosnice.

Zanimljivo je da su se do početka 90-ih godina prošlog stoljeća kristalne čaše za vino izrađivale s velikim postotkom olova, kao sastojka u izradi čaše. Olovo je staklu davalo čvrstoću, ali i težinu. Vjerujući da olovo sadrži kancerogene elemente koji štete ljudskom zdravlju, ono se sve manje koristi u proizvodnji.  Krajem 90-tih godina patentirano je kristalno staklo tritan, s udjelom olova manjim od 1%. Kako bi se sačuvala čvrstoća čaša, olovo je u izradi čaša zamijenio novi sastojak – titan. Osim što je zadržala čvrstoću, kristalna čaša je postala mnogo lakša, a time i profinjenija.

Vinsku čašu ne treba podcjenjivati jer prilikom pijenja vina ona zadovoljava svih pet ljudskih osjetila-osjetilo opipa, vida, njuha, okusa pa čak i sluha, prilikom nazdravljanja. Iskoristite to saznanje i omogućite svojim gostima istinsko uživanje u vinu.