Duhovna iscjeljenja

Na početku, evo jedne izreke George Gordon Byron-a koja najbolje opisuje tekst koji se nalazi ispod: “Koristite svaku priliku za smijeh. To je najjeftiniji lijek.”

U svim narodima postoji vjekovno, gotovo nagonsko vjerovanje da negdje duboko u čovjeku počiva iscjeliteljska moć sposobna da sve narušene tjelesne funkcije i čula vrati u normalno stanje. Vjeruje se da se ova čudna sila pod određenim okolnostima može prizvati i, odmah nakon njenog pojavljivanja, sve tjelesne i duševne patnje nestaju. Povijest svih naroda puna je svjedočanstava koja govore u prilog ovakvom vjerovanju.

U samom početku ljudske povijesti, smatralo se kako moć da zlim ili dobrim (uključujući iscjeliteljske) silama utječu na čovjeka posjeduju vračevi, svećenici ili sveti ljudi, uopće. Pretpostavljalo se da njihova moć potječe neposredno od Boga dok su konkretni postupci liječenja razlikovali kod različitih naroda. Proces iscjeljenja je najčešće imao oblik prizivanja Boga kroz raznovrsne obrede dodirivanje dlanova, bajanje, nošenje amajlija, prstenja, relikvija i svetih slika.

Svećenici drevnih religija, na primjer, davali su pacijentima snažna opojna sredstva ili ih izlagali hipnotičkim sugestijama pred spavanje, govoreći im kako će ih bogovi u snu posjetiti i izliječiti. Takvi postupci su često bili vrlo uspješni. Jasno je da se radilo o snažnim sugestijama upućenim podsvijesti.

Poštovaoci grčke boginje Hekate su primjerice, izvodili poseban obred prizivanja svoje zaštitnice i isceliteljke upravo pred odlazak na počinak. Izlazili bi na otvoreno i, u vrijeme punog mjeseca, posebnim postupkom iu naročitim posudama miješali tamjan, mirišljave smole, jaja i ostatke žrtvovanih pasa i guštera. Nakon ovog groteksnog obreda, dolazili bi u postelju i božica bi im se obavezno javljala. Brojni su izvještaji o iscjeljenjima koja su uslijedila poslije buđenja.

Očigledno je da svi opisani postupci i obredi imaju za cilj što potpunije usvajanje sugestije izlječenja od strane podsvijesti. To je tako jasno da je u svim slučajevima iscjelitelj upravo podsvijest i da se ne radi ni o kakvim čudesnim, božanskim uplitanjima. Iscjelitelji su oduvijek postizali izuzetne uspjehe u slučajevima gdje je službena medicinska znanost padala na ispitu. Brojni takvi primjeri pozivaju na razmišljanje. Na koji način iscjelitelji diljem svijeta postižu izlječenje? Odgovor leži u tvrdom, gotovo slijepom vjerovanju oboljelih da će biti izliječeni, što oslobađa moćnu iscjeliteljsku silu smještenu u podsvijest svakog ljudskog bića. Često se upotrebljavaju fantastični lijekovi, pribjegava krajnje neuobičajenim i čudnim metodama, a sve u cilju pobuđivanja mašte oboljelog i izazivanja snažnih emocija.

Takvo stanje duha olakšava usvajanje sugestije o ozdravljenju koja prodire najprije u svijest a zatim iu podsvijest oboljelog.