Kada će Hrvatska svoje tržište zlata uskladiti s europskim smjernicama?

Hrvatsko zakonodavstvo na području ulaganja u zlato, srebro i druge plemenite kovine još uvijek čeka da bude prilagođeno europskim standardima. Premda je Hrvatska učinila velik napor kako bi svoje zakonodavstvo, u očekivanju ulaska u Europsku Uniju, usuglasila sa zahtjevima članstva, jedan važan dio financijskoga sektora ostavljen je po strani.

Prema smjernicama Europske Unije, sve zemlje članice investicijsko zlato dužne su oslobodi poreza na dodanu vrijednost. Pri tome je investicijsko zlato vrlo precizno definirano u smjernici 2006/112/ES koja se bavi poreznom politikom. U njoj se navodi da se pod investicijskim zlatom smatraju zlatne poluge težine najmanje 1 gram, čistoće najmanje 99,5 posto, izrađene u uglednim kovnicama i u obliku kojim se trguje na uređenim tržištima plemenitih kovina. U tu kategoriju također spadaju i zlatne kovanice izdane nakon 1800. godine, koje su bile ili su još uvijek službeno sredstvo plaćanja u zemlji izdavateljici, imaju čistoću od najmanje 90 posto i nemaju znatnu numizmatičku vrijednost.

Zlato kao još jedna valuta

Europska Unija od zemalja članica traži da investicijsko zlato oslobode poreza zato jer zlato u globalnome monetarnom sustavu funkcionira kao još jedna valuta. Bilo bi apsurdno na kupovinu američkog dolara, švicarskog franka, japanskoga jena ili bilo koje druge valute u Europskoj Uniji naplaćivati bilo kakav porez, jer bi se time znatno otežao slobodan protok kapitala.

Hrvatski zakoni, na žalost, ne samo da u tom pogledu još nisu usklađeni s europskim pravnim nasljeđem, nego je u Hrvatskoj na snazi još nekoliko zakonskih propisa koji efektivno znatno otežavaju usklađivanje. Na kupnju zlata u našoj se zemlji, naime, plaćaju čak tri državna davanja: carina, porez na dodanu vrijednost i takozvani poseban porez na luksuzne proizvode. Time je porezno opterećenje na financijski instrument na koji se u Europskoj Uniji uopće ne plaća porez u Hrvatskoj dosegnulo ukupno gotovo 60 posto!

Ukidanje poreza na luksuz

Sasvim je izgledno da će carina i porez na dodanu vrijednost za investicijsko zlato morati biti ukinuti. No, pitanje je hoće li se ukinuti 30-postotni porez na luksuz, budući da Europska Unija u smjernicama izrijekom ne traži njegovo ukidanje, što je razumljivo, budući da je u Europi “porez na luksuz”, kada je riječ o investicijskome zlatu, nepoznata kategorija.

A to znači da bi se u Hrvatskoj moglo dogoditi da i nakon ulaska naše zemlje u Europsku Uniju tržište investicijskim zlatom ne bude uspostavljeno na način kako je to učinjeno u drugim zemljama članicama, te da će naši građani i dalje odlaziti u inozemstvo kako bi svoj novac pretvorili u sigurnu globalnu valutu – zlato.