Riječka luka kao važan element europskog prometnog sustava

Europska unija poseban značaj pridaje prometnoj politici, u kojoj sve važniju ulogu, napose zbog promicanja održivoga rasta i razvoja, samim time i održivoga prometa ima promet vodenim prostranstvima, napose pomorski promet. To je i razumljivo uzme li se u obzir da se u današnjem globaliziranom svijetu, najjeftinije i najbrže te najlakše promet i transport obavlja morima i oceanima, na koje odlazi gotovo 80% ukupnog prometa roba i ljudi. Kako bi se omogućila maksimalna iskoristivost kapaciteta morskih luka neophodno je njihovo povezivanje. Europska unija već godinama radi na izgradnji transeuropske mreže prometnica, koja je direktno vezana i na samu riječku luku. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, svi su se hrvatski prometni pravci počeli poput slagalica uklapati u europske prometne strategije.

Riječka luka je najveća i najvažnija hrvatska luka, kako morska tako i općenito u cjelokupnom prometu vodenim medijima. Zahvaljujući mnogobrojnim prirodnim predispozicijama, riječka luka ima savršenu mogućnost razvoja, uz otklanjanje niza prepreka koje sputavaju dosadašnji razvoj, a za većinu istih se smatra da su prouzrokovane nedovoljnim vrednovanjem strateške pozicije i kapaciteta riječke luke.

Važnost riječke luke za Europsku uniju povezana je upravo sa njezinom temeljnom funkcionalnosti, a to je da bude početna ili krajnja točka riječkoga prometnoga pravca. Ovim se prometnim pravcem smatra pravac kojim se riječka luka spaja na vodeće europske prometnice, transeuropske koridore. Njihovo uspješno funkcioniranje, odnosno osiguravanje normalnih prometnih putova dovodi do postignuća savršenih logističkih uvjeta u europskom transportu, odnosno vodi ka osiguranju održivoga transporta. Riječki prometni pravac i riječka luka kao vodeća morska luka, uvršteni su u europsku prometnu strategiju. Važno je pritom istaknuti da je ista strategija uvažena i etablirana u razvojnu strategiju same Luke, kojoj je cilj postati odnosno doseći mjesto koje joj tradicionalno pripada, mjesto među prvih 10 vodećih europskih luka.

Podržavajući ideje o održivom transportu, a ispunjavajući svrhu i zahtjeve nametnute pred intermodalni transport, Europska unija prepoznaje važnost i mogućnosti koje ima riječka luka. Riječki prometni pravac uvrštava se među vodeće europske prometne koridore, uključujući tako riječku luku u vodeće europske morske luke dajući joj na taj način značaj i stratešku važnost. Održivost transporta poklapa se sa strategijom neophodnoga razvoja željezničke veze luke sa unutrašnjosti, koja se smatra jednom od temeljnih prepreka razvoju riječke luke.

Europska unija javno proglašava da se ne miješa u način ostvarivanja strategija razvoja Luke, ali da očekuje da se s obzirom na raspoložive mogućnosti i ono što se pruža sa dostizanjem tražene pozicije, osigura najbolji mogući način ostvarivanja strategije.

Financiranje razvoja riječke luke obavlja se nekolicinom kanala, a o važnosti i strateškom značaju Luke, (što potvrđuje pretpostavku izrečenu u radu,) govori činjenica da se u Luku odlučuju investirati mnogobrojni subjekti, krenuvši od međunarodnih organizacija koje sufinciraju kroz brojne projekte (Gateway) potom od države, koja je uvidjevši strateški značaj Luke ipak odlučila sufinancirati razvojne projekte, ali i šire javnosti koja je voljna svoja sredstva uložiti u dionice luke te na taj način osigurati prijeko potrebnu dokapitalizaciju koja bi se iskoristila za razvojne potrebe. Ipak razvoj i modernizacija te nadograđivanje kapaciteta nisu dostatni za pozicioniranje luke kao strateški značajne točke u europskom prometnom sustavu.
Tu se i dalje javlja temeljni ograničavajući čimbenik, a to je prometna povezanost. U tom se polju očekuje sudjelovanje od strane EU kroz razvojne fondove, kao i od strane države.

Zaključno može se rezimirati, da treba iskoristiti prepoznavanje važnosti i mogućnosti razvoja Riječke luke od strane Europske unije. Riječka luka zahvaljujući svojim prirodnim predispozicijama može postati jedna od temeljnih karika europskog prometnoga sustava, odnosno mreže TEN-T, koja ju i u današnjim uvjetima odnosno na današnjem stupnju njezine razvijenosti uvrštava u svoje strategija razvoja. Shodno tome, ulaganjem u otklanjanje ograničenja uz uvažavanje zahtjeva potražnje Europske unije moguće je stvoriti dugoročno održiv prometni sustav i morsku luku koja će brojnim načinima doprinjeti rastu i razvoju društva i gospodarstva kako regije, tako i zemlje ali i cijele zajednice.