Zaboravite na muljanje

Poduzetnički centar Omega iz Zagreba u suradnji s regionalnim centrima nastavio je sa serijom edukativnih radionica čiji je cilj pomoći lokalnim zajednicama, poduzetnicima i menadžerima u povlačenju sredstava iz predpristupnih EU fondova. Uvodnom predavanju za Osječko-baranjsku županiju koje je protekle subote u Osijeku održala predsjednica Centra Jagoda Radojčić, prisustvovalo je 40-ak mladih poduzetnika i menadžera.

Prema njenim riječima, proces pristupanja u članstvo Europske unije postavlja pred Hrvatsku izazov prilagodbe zajedničkoj pravnoj stečevini, ali otvara i mogućnost korištenja financijskih sredstava iz proračuna Europske unije. Stupanjem u punopravno članstvo Hrvatskoj će se otvoriti izvori financiranja koji će poduprijeti naše razvojne ciljeve i ubrzati rast i razvoj hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini. Odmah po priključenju Europskoj uniji Hrvatska će na raspolaganju imati 330 milijuna eura iz EU fondova za regionalne projekte. Domaće institucije moraju već danas krenuti u izradu strategija i projekata prihvatljivih EU.

S druge strane, manjak svježeg novca i sveopći investicijski pad rezultirali su povećanim interesom za EU fondove. Naime, Europska unija je trenutno najveći donator na svijetu. U ovom trenutku je otvoreno više od 100 programa i podprograma EU koji su otvoreni hrvatskim organizacijama, s više od 200 natječaja godišnje. Riječ je o financijskoj potpori za različite projekte malih i srednjih poduzeća, agencija i komora, centara za edukaciju, centara za istraživanje, financijskih institucija, javne administracije, organizacija civilnog društva, škola, sveučilišta koja se kreću u rasponu od 10 do 100 posto financiranja u iznosima od 500 do više milijuna eura. Jagoda Radojčić je naglasila kako je riječ uglavnom o tri vrste potpora: bespovratnim sredstvima, potporama za određeni projekt te sufinanciranje. Potpore nisu namijenjene za aktivnosti koje su već provedene, a za određeni projekt može biti dodijeljena samo jedna potpora u formi bespovratnih sredstava.

„Osim želje da netko financira njihove projekte, naši poduzetnici će se susresti sa strogim i kompleksnim europskim kriterijima koji moraju biti u cijelosti zadovoljeni da bi došli do EU-blagajne. Odmah na početku treba jasno i glasno reći – zaboravite na muljanje! Imamo posla s ozbiljnim igračima koje je jako teško prevariti“, naglasila je Radojčić i dodala kako je put do europskog novca zahtjevan. EU ne poznaje kašnjenja, nepotpunu dokumentaciju, troškove koje nitko ne kontrolira, a kamoli projekte za koje se dobije novac a oni se uopće ne realiziraju ili se realiziraju u nekoj polovičnoj varijanti. EU strogo kažnjava i pomisao na bilo kakva petljanja pa čak i nehotične propuste. Hrvatski su korisnici EU-ovih fondova do sada Bruxellesu već morali vratili više milijuna kuna.

U Hrvatskoj se trenutno provodi više od 500 projekata koje financira Europska unija. Tijekom posljednjih deset godina, iznos pomoći koju je EU omogućila Hrvatskoj kroz veći broj programa (OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD, IPA) premašio je milijardu eura. Područja koja ti projekti pokrivaju izuzetno se razlikuju po svojem djelokrugu, iznosu sredstava i broju sudionika i pružaju pregled brojnih mogućnosti za financijsku pomoć od strane EU. Od većih infrastrukturnih i ekoloških projekata čija se vrijednost mjeri desecima milijuna eura, do manjih darovnica za nevladine udruge koje djeluju u lokalnim zajednicama. Mogućnost korištenja fondova rasprostire na niz segmenata društva od obnove željezničkih pruga, preko sveobuhvatne reforme pravosuđa pa do obnove srednjoškolskih laboratorija, sve su to dimenzije svakodnevnog života u Hrvatskoj u kojima Europska unija aktivno sudjeluje i unaprjeđuje dobrobit građana. Fondovima se sada upravlja pomoću decentraliziranog sustava, a obavezu njihove cjelovite provedbe, uključujući i njihovo sustavno informiranje, preuzele su hrvatske institucije.

Tijekom narednog ciklusa radionica Poduzetničkog centra polaznici će se upoznati s metodologijom izrade dokumentacije, apliciranja na projekte povlačenja novca iz EU fondova. „Ne tvrdimo da ćete naučiti sve, ali će vam na kraju ovog procesa biti puno jasnije što se od vas traži te kojim kriterijima morate udovoljiti i kako da biste dobili pristup EU blagajni“, zaključila je Jagoda Radojčić.